Boogie, el aceitoso (2009.)

Piše: Ivica Pustički

Naš kolega Ivica Pustički, iskusni bloger, poznati amaterski filmaš i prije svega veliki filmofil, svake će nedjelje pod svjetla reflektora dovući po jedan manje poznati film nepravedno zanemaren od većine publike. “Ovi filmovi sami su za sebe preporuka, a ne moje osobno mišljenje”, skromno je naglasio autor bloga Filmova s ruba. Radilo se o niskobudžetnim američkim filmovima ili možda filmovima drugih kinematografija tradicionalno zapostavljenih na ovim prostorima, Ivica će pokazati da se vrijedni filmovi mogu pronaći tisućama kilometara daleko od ograničenih hrvatskih kino dvorana.

preporuka Boogie, el aceitoso

Posve je neupitno da se Hollywood uvelike promijenio u odnosu na prije 30-ak i više godina. Budžeti filmova postali su enormno veliki pa tako troškovi holivudskih produkcija danas dosežu astronomske iznose od 150 do 200 milijuna dolara. Dogodio se i revolucionarni skok na polju specijalnih efekata i tehnologije koji su se razvili do te mjere da je danas apsolutno sve moguće prikazati na filmu te ne postoje više nikakve zapreke i granice za filmaše i njihove maštarije koje žele prenijeti na filmsko platno (osim možda novaca). To je doduše sa sobom donijelo i neke nedostatke pa su specijalni efekti i tehnologija iz alata prerasli u glavnu atrakciju mnogobrojnih filmova krcatih spektakularnim CGI scenama koji se oslanjaju na raznorazne tehnološke trikove kao npr. 3D ili 4D. Moglo bi se reći da holivudski film više nije umjetnost već vizualna atrakcija, baš kao što je to film bio u svojim začecima tamo početkom 20. stoljeća, kada su ga mnogi smatrali tek zanimljivim inovativnim trikom i karnevalskom atrakcijom kratkotrajnog vijeka.

A osim promjena na tehnološkom polju te samoj kvaliteti filmova (za koju će mnogi, vjerujem, reći da se promijenila nagore), promijenio se i tip filmskih zvijezda, odnosno junaka koji danas dupkom pune kina. Ako izuzmemo neke “starosjedioce” koji su na sceni još od kasnih 80-ih, tj. ranih 90-ih, kao npr. Brad PittJohnny DeppLeonardo DiCaprioChristian Bale ili pak Tom Cruise (ima ih naravno još), na plakatima raznoraznih holivudskih blockbustera uglavnom ćete pronaći lica i imena nekih novih “klinaca” (i klinceza) poput Channinga TatumaHenrya CavillaShije LaBeoufaSama WorthingtonaChrisa Pinea ili pak Roberta Pattinsona.  Sve redom ljepotani koji su slavu stekli takoreći preko noći, a koji ne posjeduju baš neku određenu karizmu niti neke posebne glumačke sposobnosti (ili ih barem još nisu pokazali), ali zato tinejdžerke iz cijeloga svijeta luduju za njima dok producenti veselo trljaju ruke zbog silnih milijuna koje im te zvijezde donose.

A sada skok u neka davna vremena, vremena kada su velikim platnom vladali Humphrey BogartJames CagneyKirk DouglasCharlton HestonBurt LancasterLee MarvinSteve McQueenKurt RussellArnold SchwarzeneggerRobert MitchumChuck NorrisJohn WayneSylvester StalloneCharles BronsonSean ConneryClint EastwoodGene Hackman, te još mnogi drugi. Sve su to redom bili glumci grube vanjštine i i opakih lica kojima su se muškarci divili, a žene uzdisale za njima iako su se na filmskom platnu prema njima odnosili s dozom drskosti i grubosti. Likovi koje su igrali često su bili opaki junaci, frajerčine i razbijači od malo riječi koje su ionako cijedili kroz zube te se povodili za onom “shoot first, ask questions later”.

Glumaca i filmskih junaka tog kalibra danas gotovo više da i nema, ali ih se rado volimo prisjetiti i iznova pogledati neke od njihovih klasika (UnforgivenThe Night of the HunterThe Big SleepDeath WishDirty HarryPoint BlankBullitt itd.) A rado ih se prisjetio i redatelj Gustavo Cova na način da je snimio animirani film koji istovremeno parodira sve te mnogobrojne macho junake, ali im i odaje počast. Film je Boogie, el aceitoso, ili skraćeno samo Boogie, animirani akcijski noir triler napravljen u ko-produkciji Argentine i Meksika.
Riječ je o ekranizaciji istoimenoga argentinskog stripa autora Roberta Fontanarrosa koji datira još iz 70-ih godina, a izlazio je u sklopu argentinskog magazina Hortensia. Kasnije je cijeli strip reizdan u 10 knjiga pod imenom  “All Boogie”. Boogie je inače bivši veteran koji se borio u Vijetnamskom ratu, a zatim i u Kambodži, Etiopiji, Južnoj Africi, Nikaragvi, Zaljevskom ratu, Iraku, ili kao što on to sam kaže, “u svakom jebenom ratu koji se ikada dogodio u zemljama trećega svijeta!”. To sve u konačnici učinilo ga je ekspertom za raznorazno naoružanje i nemilosrdnim strojem za ubijanje. Danas je Boogie plaćeni ubojica, jedan od najboljih koji postoji. On barem tako voli misliti. Kada njegov poslodavac, inače veliki mafijaški boss, Calabria završi na suđenju i nađe se u škripcu zbog postojanja nepoznatog tajanstvenog svjedoka koji bi ga mogao strpati u zatvor doživotno, obrati se za pomoć upravo Boogieju. Ali kada on zatraži previše novca Calabrijini ljudi odluče bez Boogiejevog znanja angažirati drugog ubojicu, mlađeg, agilnijeg, modernijeg i u konačnici jeftinijeg Blackburna. Ali Boogie ne može prijeći samo tako preko toga da ga odbace kao staru krpu pa odluči uzeti stvari u svoje ruke, pronaći svjedoka i to masno naplatiti od Calabrije, ostavljajući pri tome bezbrojne leševe iza sebe.

Boogie, el aceitoso jedan je nadasve vulgaran, bezobrazan, ultra nasilan, brutalan, politički nekorektan ali urnebesan over the top “crtić” za odrasle koji kao što spomenuh ranije parodira akcijske macho junake i sve stereotipe koji se vežu uz njih. Glavni junak Boogie, koji izgleda kao neka karikaturalna nabildana verzija Martina Mysteryja, antijunak je u punom smislu te riječi, pa čak i gori od najgoreg antijunaka. Bezosjećajna mrga koja pije i puši puno previše, kljuka se tabletama i spreman je ubiti bilo koga (sem svoje majke) zbog najmanje sitnice i pri tome ne osjetiti ni trunku grižnje savjeti, posebice ako koristi prigušivač. A sve što radi, radi isključivo zbog svoje dobiti. Uz sve to je i rasist, šovinist i seksist te grubi nasilnik koji žene tretira kao zadnje govno i iskorištava ih kad god mu se prohtije. Dakle lik kojega zasigurno ne biste htjeli poznavati u stvarnom životu i kojeg je nemoguće voljeti jer mu one negativne strane debelo zasjenjuju dobre.

Ali baš te negativne strane glavnoga junaka zajedno s ekstremnim nasiljem koje je toliko pretjerano da je naprosto smiješno i čine ovaj film urnebesnim. Naravno, Boogie nije film za sve te bi se pojedinci mogli naći i uvrijeđeni. Ali oni koji vole malo žešći i brutalniji crni humor, kao primjerice u Torrente serijalu s kojim Boogie vuče neke paralele, i koji se ne groze (pretjeranog) nasilja pa makar ono bilo i animirano, svakako će uživati uz Boogieja.

Kroz cijeli film provlači se jedna mračna noir atmosfera, a našle su se tu i mnogobrojne reference na poznate filmove, od Prljavog Harryja, preko Leoneovih špageti westerna, Sin CityjaCape Fearapa sve do Apocalypse Now i Pulp Fictiona. Pa čak su se “na tapeti” našli i Smokey and the Bandit i The Blues Brothers. Napravljen s budžetom od svega 2,5 milijuna dolara klasičnom 2D animacijom u kombinaciji s flash animacijom zbog čega Boogie na momente djeluje kao kvazianime sa često grotesknim i karikaturalnim likovima. A nešto sitno je korištena i 3D/CGI animacija, prvenstveno za scene gdje kamera prolazi kroz grad te jurnjave. Naime svi automobili u filmu su CGI. Sve to zajedno čini ovaj film jednim zanimljivim poluartističkim uratkom koji odstupa od svega onoga što nam je primjerice godinama servirao Disney.

Trailer koji vam kao i uvijek nudimo uz tekst zasigurno će vam dati bolji uvid u sve ovo o čemu sam pisao, na vama je da odlučite želite li provesti sat i 20 uz bezobraznog i nasilnog Boogieja. Znajte samo da ukoliko se odlučite pogledati film, nipošto ne puštajte svoje klince pred televizor jer ovo definitivno nije crtić za najmlađe. Uživajte u filmu!

Trailer:

Fotke:

1ryan
2
2benedict
3

2 komentara za “Boogie, el aceitoso (2009.)

  • Jerko says:

    Svaka čast na ovako kvalitetnim i informativnim tekstovima o izvrsnim i podcijenjenim ostvarenjima. :)

  • Dragonrage says:

    Thanks…trudim se :) Naravno, uvijek može bolje hehe 😀

Leave a Reply

Your email address will not be published.