X-Men: Prvi razred

Piše: Danijel Špelić

X-Men: Prvi razred (X-Men: First Class, 2011., 132 min.)

Redatelj: Matthew Vaughn

Glume: James McAvoy, Michael Fassbender, Kevin Bacon, Jennifer Lawrence, Oliver Platt

Ocjena: 8/10

 

X-Men: Prvi razred film je koji poštuje ostavštinu svojih prethodnika. Ako je netko pomislio da je to loša stvar, neka tu pomisao pomisli ponovno, jer radi se o naslovu koji je bez muke pomeo ovogodišnju superhero ponudu ne igrajući na specijalne efekte kao dobitnu kartu, izostalo je zamorno izmišljanje tople vode, a nema ni već napornog povezivanja s ostatkom Marvelovog svemira. First Class igra na svoju najjaču kartu, likove, i to radi na način da ih predstavi kao nekog s kim se gledatelj može poistovjetiti, ne srameći se upotrijebiti emocije kao još jedan trik kojeg više nitko ne koristi iz straha da bi gledatelja mogao slučajno opteretiti nepotrebnim uključivanjem u radnju.

Iskreno, oduvijek sam imao respekt prema autorskom timu koji stoji iza ekranizacija X-Men franšize, svojedobno su pokazali jaku odvažnost neigranjem po pravilima, radi čega čak i X-Men: Last Stand, iako možda najslabiji u originalnoj trilogiji, ima snagu kakvu srodniji uradci mogu samo sanjati. Konačnost u njemu izazvala je svojedobno zanimljiva nagađanja kako će se to s vremenom morati pregaziti jer radi se o unosnom poslu, a rijetko koji se ne odazovu pozivu moćnog dolara. I to se naposljetku dogodilo, ali ne baš na način za koji bi se moglo reći da će biti logičan put. Umjesto forsiranja nastavka završenog putovanja, ovaj put svjedočimo njegovu početku. Teško da bi se sama ideja mogla nazvati originalnom, nakon što je Batman Begins pokrenuo taj trend vraćanja u prošlost, nema koja strip adaptacija je nije iskoristila. Rezultati su uglavnom ispadali – zanimljivi, u najmanju ruku, pri čemu je uz Batmana najviše profitirao, ironično, spin off samih X-Mena, Wolverine. Iako je Hugh Jackman sam po sebi dovoljno preporuka za gledanje tog filma (ima nešto u tim Australcima), film je dobro došao i kao ispipavanje pulsa javnosti što misle o nastavku sage.

A saga započinje time da Charles Xavier još uvijek ima kosu i može hodati, a nije mu strano ni upucavanje komadima u pubovima pričajući kako su njihove genetske mane ustvari najbolja stvar koja im se mogla dogoditi. Xavier tako otkriva da je volio dobar provod jednako kao i lijepe žene, što je, priznajmo, baš cool stvar. S druge strane, vidimo zašto je Erik Lehnsherr nagomilao toliko negativne energije u sebi produbljivanjem njegovih trauma iz konc-logora na razinu koja je još upečatljivija od one koja je samo ovlaš prikazana u originalnoj trilogiji. Treba napomenuti i da je glavni glumački dvojac, James McAvoy i Michael Fassbender, uspio stvoriti dva potpuno nova lika svojim interpretacijama, no s podsjetnicima na originale koji su i privukli publiku. Njihova interakcija na ekranu ima potrebnu kemiju da stvori dojam kako oni nikad nisu bili posve pravi prijatelji, ali ni mrski neprijatelji, već su razvili odnos čvrstog poštovanja, iako obojica imaju posve različita uvjerenja.

Za razliku od originalne trilogije, Prvi razred nema centralnog lika, što je spretan način da svaki od likova dobije svoj dio medijskog prostora. Usprkos kratkom trajanju tog prostora, scenaristički se uspjelo dočarati zašto su likovi završili na stranama gdje smo ih prvi put upoznali. Doduše, zapostavljena je garnitura svježih klinaca, ali moralo se igrati malo na sigurno te pažnju zadržati na likovima koje već, u neku ruku, i poznajemo. A filmu je trebao i negativac, pri čemu Kevin Bacon ispada možda i najjače glumačko ime koje se nalazi u njemu. Glumački je ipak zasjenjen od svojih mlađih kolega, no to i nije tako loša stvar jer im je uspio parirati samom pojavom. A negativac je ovdje kako bi se napravio drugi dio popularnih stvari u franšizi. Akcija.

X-Men kao takvi nikad nisu imali pretjerano velike akcijske scene, ali su zato bile pažljivo raspoređene, razrađene i svrhovite bez da se pretjerivalo s divljom montažom ili nepreglednošću. Bilo tako prije, bilo tako sada, Prvi razred ne odstupa od pravila, a dojam je vrhunski te ga se ne može nazvati vizualno siromašnim čak ni kad se usporedi s drugim naslovima tipa Thor ili Captain America, koji su bogatiji po tom pitanju. Uzvratiti udarac nije teško, ovdje su likovi razrađeniji, pa iako bi naziv dramski orijentiran bio pomalo pretjeran, u njemu ima i dosta istine. Također, nije se moglo i bez nekakvih vremenskih referenci, kao što je Kubanska nuklearna kriza (što i glavni plot filma) i nekih stvari koje su se odigrale u stvarnosti. Američko okretanje leđa saveznicima koji su htjeli srušiti Castrov režim ovdje je ilustrirano ljudskim okretanjem leđa mutantima nakon što su im pomogli i teško je ne vidjeti žalac kritike u svemu tome. A malo zdravog podsjećanja na neke pogrešne odluke nikad nikome nije naškodilo. Što sve to u konačnici znači?

First Class je spektakl (što je samo uvjetno rečeno) s dušom koji u svojoj ponudi ima za svakoga ponešto. Dobro razrađeni likovi (iako se u nastavku mogu očekivati i neke novije stvari o njima), priča koja nema prečaca, poštena doza zdrave akcije, ležerni i opušteni pristup pripovijedanju te fina količina autoironije i humora. Svježi početak nekih već poznatih stripovskih imena, ali s novim glumačkim pojavama koje se bez problema mogu nositi i puno jačom konkurencijom. Nije to malen zadatak za izvesti, ostati vjeran ostavštini na kojoj si nastao, a istodobno biti potpuno samostalan. Rijetki to uspiju izvesti, što je samo još jedan dodatni plus ionako dugačkoj listi pozitivnih stvari koje se mogu vidjeti u njemu.

8 komentara za “X-Men: Prvi razred

  • Deni Zgonjanin says:

    Nakon katastrofalnog trećeg nastavka franšize, First Class ju ne samo spasio, već dignuo na novu razinu…

  • Sven Mikulec says:

    Skroz se slažem, ovo mi je bio možda i najbolji X-Men dosad. Ima šarma, stila i dovoljno akcije, a priča je konačno stvarno kvalitetna.

  • Gjuro says:

    Najbolji trenutak je Jackmanovih 5 sekundi. 😀

  • Maxima says:

    Ovo je prvi x-men koji je ono… baš film 😀

    Meni se dopao, fino su likovi urađeni, nisu fulali neke cake u odnosu na prethodne filmove, znalo se kako će Xavier završiti, McAvoy je super “očistio” svoj prelijepi škotski akcent, ma sve je dobro. Zbilja. Tko ne cjepidlači.

    (uspjela sam “krivo odgovoriti na sigurnosno pitanje”, sjedi 1)

  • Maxima says:

    Da, primjećeno je legendarno FAKof 😀 i prejako je što su ga stavili

  • Marin says:

    Pridružujem se hvalospjevima. Film me u potpunosti zabavio, a pritom nije bio samo puka zabava.

    Vaughn se nameće, šta je – je.

  • Jelena Djurdjic says:

    meni je sve to skupa onako za razbibrigu taman, ni na tren me razmišljanje o nekom stvarnom kvalitetu ne zanima, jednostavno, pitko, ne vređa inteligenciju, ima priču, likove, nisam stručnjak za stripove pa nemam zamerke… ma samo snimajte

  • Anonymous says:

    b

Leave a Reply

Your email address will not be published.